Do sada je izmjereno više od pola milijuna katastarskih čestica
Što obuhvaća postupak katastarske izmjere, kako se u njega uključuju građani i koje koristi iz toga proizlaze za vlasnike nekretnina i gospodarstvo, govorio je glavni ravnatelj Državne geodetske uprave Antonio Šustić gostujući u podcastu Špica s Macanom.
Povod gostovanju bio je napredak u provedbi aktualnog Višegodišnjeg programa katastarskih izmjera građevinskih područja 2021. – 2030., o čemu je, uz glavnog ravnatelja Šustića, govorio i predsjednik Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije (HKOIG) Vedran Car.
Riječ je o velikom nacionalnom projektu usklađivanja podataka katastra i zemljišnih knjiga za gotovo 600 tisuća hektara građevinskog zemljišta, a Hrvatska je među rijetkim državama koje takav proces provode sustavno i investicijski. Počeci reforme zemljišne administracije u Hrvatskoj sežu u kraj 1990-ih i početak 2000-ih, kada su donošenjem ključnih zakona o vlasništvu, zemljišnim knjigama te državnoj izmjeri i katastru nekretnina započele promjene kojima su katastar i zemljišne knjige postali temeljni državni registri.
Program je usmjeren na građevinska područja „To su najvrjednija područja koja privlače najviše investitora, ali također mogu osigurati napredak običnog čovjeka, jer zemljište može založiti ili na njemu ishoditi građevinsku dozvolu, pa i koristiti ga na način da mu donosi profit”, dodao je Šustić.
Planirano trajanje Višegodišnjeg programa je deset godina, a provodi se na temelju godišnjih programa.
„Kroz dosadašnja tri godišnja programa izmjereno je više od pola milijuna parcela, odnosno katastarskih čestica“, istaknuo je ravnatelj Šustić. „Cilj je da se za svaku dobro opisanu nekretninu utvrdi stvarno stanje vlasništva. Geodeti utvrđuju podatke o samoj nekretnini, odnosno katastarskoj čestici i njezinim granicama dok sudovi utvrđuju stvarna prava i terete koji se upisuju u zemljišne knjige.“ Sve navedeno provodi se kako bi se osigurali tzv. čisti papiri, a koji su jedan su ključnih preduvjeta za pravnu sigurnost u prometu nekretnina, učinkovitije upravljanje prostorom te poticanje investicija.
Sam postupak je dodatno unaprijeđen i ubrzan.
„Promijenili smo određene procese zajedno s Ministarstvom pravosuđa, uprave i digitalne transformacije jer su zemljišne knjige u njihovoj nadležnosti. Promijenili smo propise, poslovne procese tako da geodetske tvrtke danas angažiraju i pravnike što ranije nije bila praksa. Zašto? Zato da se na terenu prikupi sva dokumentacija, definira parcela, i da se izađe s jednim dokumentom kojeg zovemo popisni list, a on ima sve elemente nacrta zemljišnoknjižnog uloška koji će onda osigurati sudu da na brži, jednostavniji, transparentniji način bez sazivanja rasprava dovrši postupak“, objasnio je glavni ravnatelj.
Predsjednik HKOIG-a dodatno je pojasnio sam postupak. „Na terenu se utvrđuje što, a onda se u drugoj fazi utvrđuje tko. Na terenu se ustanovljuju nekakva činjenična stanja po pitanju katastarske čestice, odnosno nekretnine (granice, što se na njoj nalazi, što je izgrađeno). U drugoj fazi, na predočavanju se stranke suočavanju s onim što je na terenu prikupljeno. Ovdje se zapravo radi kontrola svih terenskih radnji.“
Sugovornici su naglasili i važnost sudjelovanja građana kako bi službene evidencije bile što točnije i potpunije. „Odaziv građana je odličan jer se izmjere provode upravo na područjima gdje postoji najveći interes vlasnika nekretnina“, rekao je Car.
Istaknuto je i kako građani često počnu voditi brigu o svojoj imovini tek kada im ona zatreba, iako je obveza svakog vlasnika prijaviti svaku promjenu na svojoj nekretnini.
U razgovoru je bilo riječi i o digitalizaciji sustava te o pristupu podacima putem portala Uređena zemlja, koji građanima i gospodarstvu omogućuje jednostavniji i brži pristup zemljišnoknjižnim i katastarskim podacima.
Cijelu epizodu moguće je pogledati na poveznici: https://www.youtube.com/watch?v=MelXHErPG-o&t=2965s
