Za jedinice lokalne samouprave

Katastarska izmjera je prikupljanje i obrada svih potrebnih podataka u svrhu osnivanja katastarskih čestica, evidentiranja zgrada, evidentiranja posebnih pravnih režima na zemljištu i načina uporabe zemljišta te izrade katastarskog operata katastra nekretnina. 

Katastarskom izmjerom utvrđuju se granice katastarskih čestica i izrađuju katastarski planovi. Ovaj postupak se provodi u svrhu poboljšanja točnosti podataka o nekretninama i katastarskim česticama u katastarskim evidencijama.  

Katastarska izmjera se obično provodi na području katastarske općine i uključuje geodetsko mjerenje zemljišta, izradu katastarskih planova i obnovu katastarskog operata na temelju novih podataka o granicama katastarskih čestica, načinu uporabe zemljišta i posebnim pravnim režimima na čestici (ako postoje).

Katastarska izmjera se radi u svrhu poboljšanja točnosti podataka o zgradama i katastarskim česticama u katastarskoj evidenciji. Glavni cilj je izrada novog katastarskog operata i osnivanja nove zemljišne  knjige čime će se uskladiti podaci evidentirani u ova dva zemljišna registra. Osim toga, katastarska izmjera omogućava precizno određivanje granica katastarskih čestica, što je važno za utvrđivanje vlasništva, planiranje i korištenje zemljišta.

U postupku katastarske izmjere moguće je provesti sve promjene koje su se događale na  zemljištu u zadnjih nekoliko desetaka godina. Oblik novoformiranih katastarskih čestica,  površina i evidentirane osobe na istoj ovise isključivo o prikupljenim podacima u postupku  katastarske izmjere. 

Također, provođenje katastarske izmjere je obveza koja je propisana zakonom.

Nositelji prava aktivno sudjeluju u svim postupcima u okviru katastarske izmjere i to kako slijedi:

1. Obilježavanja granica zemljišta vidljivim trajnim oznakama
2. Mjerenja granica zemljišta, prikupljanja podataka o katastarskim česticama
3. Predočavanja elaborata katastarske izmjere
4. Izlaganja podataka elaborata katastarske izmjere

U navedenim postupcima stranke mogu i trebaju zaštititi svoja prava i interese.

U postupku identifikacije katastarskih čestica službena osoba (izvođač radova) sa vlasnicima/opunomoćenicima na katastarskoj čestici i međašima vrši pregled propisno obilježenih granica katastarske čestice, prikuplja podatke o vlasničkoj/suvlasničkoj strukturi na katastarskoj čestici, prikuplja podatke o vlasnicima, te prikuplja dokumentaciju o zgradama u slučaju ako na katastarskoj čestici postoji zgrada(e).

Pozivi za identifikaciju rade se prema postojećoj bazi katastarskih podataka koja se vodi u  Državnoj geodetskoj upravi. Budući da se katastarska izmjera radi iz razloga što ti podaci  nisu ažurni, događa se da je velika većina poziva adresirana na pokojne osobe ili su u pozivu navedene krive adrese posjednika. 

Iz tog razloga sve zainteresirane osobe pokušavamo informirati o radovima na katastarskoj izmjeri preko oglašavanja i upućivanja poziva u lokalnim medijima, preko  oglasnih ploča u naselju, održavanjem zbora građana. Međutim kao  najbrži i najučinkovitiji način informiranja javnosti o radovima pokazalo se međusobno prenošenje prikupljenih informacija između mještana, familije, prijatelja itd.

Kao što smo već napisali temelj za poziv je postojeća baza katastarskih podataka koja nije ažurna. Katastarska izmjera se i radi zbog neusklađenosti postojećeg i stvarnog stanja.

Razlog zbog kojeg nisu navedene sve čestice u pozivu može biti zbog već spomenute baze  podataka koja nije usklađena sa stvarnim stanjem na terenu ili za vašu katastarsku česticu još nije definiran službeni termin identifikacije i o njemu ćete biti obaviješteni naknadno.

Sa sobom je potrebno ponijeti osobnu ispravu koja sadrži OIB i dokumentaciju za zgrade koje dokazuju legalnost gradnje (u slučaju da na čestici postoji građevina). Također prilikom prikupljanja podataka o vlasničkoj strukturi na katastarskoj čestici  potrebno je navesti sljedeće podatke o vlasniku ( ime i prezime, adresa prebivališta, OIB, kontakt).  U slučaju suvlasničke zajednice na katastarskoj čestici dovoljno je da jedna osoba zastupa zajednicu, ali ta osoba mora imati tražene podatke o svim suvlasnicima, te znati koji su omjeri u suvlasništvu.

Ukoliko niste u mogućnosti doći u navedeno vrijeme, identifikaciji čestice mogu pristupiti  Vaši nasljednici, osobe u bližoj rodbinskoj vezi ili treće osobe uz predočenjeosobne  iskaznice i punomoći izdane od strane nositelja prava na zemljištu (ovlaštenje nije potrebno ovjeravati kod javnog bilježnika). Osoba koja umjesto Vas pristupa identifikacije mora znati Vaš OIB, adresu prebivališta i broj telefona, te mora biti informirana o katastarskoj čestici čijoj identifikaciji pristupa.

Da bi se postupak identifikacije i pokazivanja granica zemljišta mogao uspješno obaviti  nositelji prava na zemljištu obvezni su izvršiti, obilježavanje granica vlasništva (međa) svojeg zemljišta na za to zakonom i uputama propisani način. Budući da svakoj lomnoj točki koja definira granicu katastarske čestice radi izmjere mora biti omogućen fizički pristup, vodite računa o tome da su granice prohodne.

Nositelji prava na katastarskim česticama koji se ne mogu usuglasiti oko međe jer svaki ima svoje mišljenje od kojeg ne odstupa, obilježavaju svaki svoj prijedlog međe. Međne oznake moraju označiti različitim bojama, a spor će riješiti nadležni sud uobičajenim postupkom. Tu moramo naglasiti da sudski spor košta i traje vremenski dugo tako da je u interesu stranaka da se probaju dogovoriti na licu mjesta kako bi, nakon obnovljene zemljišne knjige i obnovljenog katastarskog operata, imali čiste papire za svoju nekretninu.

Za obilježivanje granica  katastarskih čestica koje ne obilježe vlasnici i drugi ovlaštenici koriste se postojeći katastarski podaci, tako da će međne linije parcela biti spojene prema procjeni geodeta sukladno zakonu.

Zahvatom katastarske izmjere obuhvaćene su i čestice za koje su u proteklim godinama  rađeni geodetski elaborati. Nositelj prava na takvim katastarskim česticama imaju istu obavezu obilježavanja granica kao i ostali. Međutim, izvođač radova dobiti će od nadležnog katastarskog ureda sve geodetske elaborate rađene na području zahvata katastarske izmjere, te će ih u slučaju ne postojanja odstupanja u odnosu na stvarno stanje na terenu uzeti u obzir.

Kao što je već navedeno, prilikom identifikacije katastarskih čestica prikupljaju se podaci o vlasnicima odnosno suvlasnicima na istim. Budući da je izvođač radova dužan prikupiti podatke o svim osobama koje smatraju da polažu određena prava na pojedinoj katastarskoj čestici, u fazi prikupljanja podataka ne traži se dokazivanje izjavljenih prava. Pravo vlasništva i ostala stvarna prava dokazuju se zemljišno knjižnoj komisiji u postupku javnog izlaganja radova katastarske izmjere, temeljem raspoložive dokumentacije i/ili izjava svjedoka itd.

U slučaju kada je zgrada već evidentirana u postojećem katastarskom operatu (tlocrtni  gabariti na katastarskom planu ne smiju odstupati od stvarnih) nije potrebno prilagati  nikakvu dokumentaciju, već je dovoljno potpisati “izvješće o zgradi“ koje ćete dobiti prilikom termina identifikacije. Ukoliko će se katastarskom izmjerom zgrada po prvi puta evidentirati u katastarskom operatu, stranka je dužna priložiti uporabnu dozvolu ili rješenje o izvedenom stanju koje dokazuje legalnost gradnje.

Budući da se katastarskom izmjerom izrađuje novi digitalni katastarski plan njime će se  registrirati sve novo dogovorno ustanovljene promjene međa, koje su rezultat novih  dogovornih nagodbi, dioba, zamjena, ne evidentiranih kupoprodaja i nasljeđivanja. Sve  ovo biti će evidentirano samo između ili od legitimnih nositelja prava na zemljištu, te uz  propisno obilježene granice.

Zemljišnoknjižni referenti u postupku javnog izlaganja izrađuju nove ZK uloške s podacima  o k.č. i nositeljima prava koji odražavaju stvarno stanje. Nakon izrade svih uložaka za  katastarsku općinu za koju se provela izmjera, Ministarstvo pravosuđa donosi odluku o  otvaranju nove Zemljišne knjige i zatvaranju stare, a istovremeno Središnji ured DGU-a  donosi odluku o stavljanju novog katastarskog operata u službenu uporabu, čime je  postupak katastarske izmjere i službeno završen.

Sa katastarskim izmjerama započelo se desetak godina prije nego što se u javnosti počelo  govoriti o uvođenju poreza na nekretnine i ovi postupci nemaju nikakve veze sa uvođenjem spomenutog poreza. Sređeni zemljišnoknjižni podaci nisu jedini preduvjet za uvođenje spomenutog poreza, te za isti već postoje razrađeni modeli oporezivanja koji ne uvjetuju sređene zemljišnoknjižne podatke.