Pitanja i odgovori

Katastarska izmjera je prikupljanje i obrada svih potrebnih podataka u svrhu osnivanja katastarskih čestica, evidentiranja zgrada, evidentiranja posebnih pravnih režima na zemljištu i načina uporabe zemljišta te izrade katastarskog operata katastra nekretnina. 

Katastarskom izmjerom utvrđuju se granice katastarskih čestica i izrađuju katastarski planovi. Ovaj postupak se provodi u svrhu poboljšanja točnosti podataka o nekretninama i katastarskim česticama u katastarskim evidencijama.  

Katastarska izmjera se obično provodi na području katastarske općine i uključuje geodetsko mjerenje zemljišta, izradu katastarskih planova i obnovu katastarskog operata na temelju novih podataka o granicama katastarskih čestica, načinu uporabe zemljišta i posebnim pravnim režimima na čestici (ako postoje).

Katastarska izmjera se radi u svrhu poboljšanja točnosti podataka o zgradama i katastarskim česticama u katastarskoj evidenciji. Glavni cilj je izrada novog katastarskog operata i osnivanja nove zemljišne  knjige čime će se uskladiti podaci evidentirani u ova dva zemljišna registra. Osim toga, katastarska izmjera omogućava precizno određivanje granica katastarskih čestica, što je važno za utvrđivanje vlasništva, planiranje i korištenje zemljišta.

U postupku katastarske izmjere moguće je provesti sve promjene koje su se događale na  zemljištu u zadnjih nekoliko desetaka godina. Oblik novoformiranih katastarskih čestica,  površina i evidentirane osobe na istoj ovise isključivo o prikupljenim podacima u postupku  katastarske izmjere. 

Također, provođenje katastarske izmjere je obveza koja je propisana zakonom.

Nositelji prava aktivno sudjeluju u svim postupcima u okviru katastarske izmjere i to kako slijedi:

  1. Obilježavanja granica zemljišta vidljivim trajnim oznakama
  2. Mjerenja granica zemljišta, prikupljanja podataka o katastarskim česticama
  3. Predočavanja elaborata katastarske izmjere
  4. Izlaganja podataka elaborata katastarske izmjere

U navedenim postupcima stranke mogu i trebaju zaštititi svoja prava i interese.

U postupku obilježavanja katastarskih čestica službena osoba (izvođač radova) sa vlasnicima/opunomoćenicima na katastarskoj čestici i međašima vrši pregled propisno obilježenih granica katastarske čestice, prikuplja podatke o vlasničkoj/suvlasničkoj strukturi na katastarskoj čestici, prikuplja podatke o vlasnicima, te prikuplja dokumentaciju o zgradama u slučaju ako na katastarskoj čestici postoji zgrada(e).

Pozivi za obilježavanje rade se prema postojećoj bazi katastarskih podataka koja se vodi u  Državnoj geodetskoj upravi. Budući da se katastarska izmjera radi iz razloga što ti podaci  nisu ažurni, događa se da je velika većina poziva adresirana na pokojne osobe ili su u pozivu navedene krive adrese posjednika. 

Iz tog razloga sve zainteresirane osobe nastojimo informirati o radovima na katastarskoj izmjeri putem poziva u lokalnim medijima, preko oglasnih ploča u naselju, održavanjem zbora građana. Međutim kao najbrži i najučinkovitiji način informiranja javnosti o radovima pokazalo se međusobno prenošenje prikupljenih informacija između mještana, obitelji, prijatelja itd. Stoga, podijelite informacije!

Temelj za poziv je postojeća baza katastarskih podataka koja nije ažurna. Katastarska izmjera se i provodi zbog neusklađenosti postojećeg i stvarnog stanja.

Razlog zbog kojeg nisu navedene sve čestice u pozivu može biti već spomenuta baza podataka koja nije usklađena sa stvarnim stanjem na terenu ili za vašu katastarsku česticu još nije definiran službeni termin obilježavanja i o njemu ćete biti obaviješteni naknadno.

Sa sobom je potrebno ponijeti osobnu ispravu koja sadrži OIB i dokumentaciju za zgrade koje dokazuju legalnost gradnje (u slučaju da na čestici postoji građevina). Također prilikom prikupljanja podataka o vlasničkoj strukturi na katastarskoj čestici  potrebno je navesti sljedeće podatke o vlasniku (ime i prezime, adresa prebivališta, OIB, kontakt).  U slučaju suvlasničke zajednice na katastarskoj čestici dovoljno je da jedna osoba zastupa zajednicu, ali ta osoba mora imati tražene podatke o svim suvlasnicima, te znati koji su omjeri u suvlasništvu.

Ukoliko niste u mogućnosti doći u navedeno vrijeme, obilježavanju čestice mogu pristupiti  vaši nasljednici, osobe u bližoj rodbinskoj vezi ili treće osobe uz predočenje osobne iskaznice i punomoći izdane od strane nositelja prava na zemljištu (ovlaštenje nije potrebno ovjeravati kod javnog bilježnika). Osoba koja umjesto vas pristupa obilježavanju mora znati vaš OIB, adresu prebivališta i broj telefona te mora biti informirana o katastarskoj čestici čijem obilježavanju pristupa.

Da bi se postupak obilježavanja i pokazivanja granica zemljišta mogao uspješno obaviti, nositelji prava na zemljištu obvezni su obilježiti granice vlasništva (međa) svojeg zemljišta na za to zakonom i uputama propisani način. Trajne međne oznake koje će se koristiti za obilježavanje parcela osigurat će geodetske tvrtke koje provode izmjeru. Budući da svakoj lomnoj točki koja definira granicu katastarske čestice radi izmjere mora biti omogućen fizički pristup, vodite računa o tome da su granice prohodne.

 

Nositelji prava na katastarskim česticama koji se ne mogu usuglasiti oko međe jer svaki ima svoje mišljenje od kojeg ne odstupa, obilježavaju svaki svoj prijedlog međe. Međne oznake moraju označiti različitim bojama, a spor će riješiti nadležni sud uobičajenim postupkom. Tu moramo naglasiti da sudski spor košta i traje vremenski dugo tako da je u interesu stranaka da se probaju dogovoriti na licu mjesta kako bi, nakon obnovljene zemljišne knjige i obnovljenog katastarskog operata, imali čiste papire za svoju nekretninu.

Za obilježivanje granica  katastarskih čestica koje ne obilježe vlasnici i drugi ovlaštenici koriste se postojeći katastarski podaci, tako da će međne linije parcela biti spojene prema procjeni geodeta sukladno zakonu.

Zahvatom katastarske izmjere obuhvaćene su i čestice za koje su u proteklim godinama rađeni geodetski elaborati. Nositelji prava na takvim katastarskim česticama imaju istu obavezu obilježavanja granica kao i ostali. Međutim, izvođač radova dobit će od nadležnog katastarskog ureda sve geodetske elaborate rađene na području zahvata katastarske izmjere te će ih, u slučaju nepostojanja odstupanja u odnosu na stvarno stanje na terenu, uzeti u obzir.

U nastavku je popis dokumentacije koju možete donijeti sa sobom kako bi dokazali vlasništvo.
  1. ZK Izvadak
  2. KPU izvadak
  3. Dodatak ugovora
  4. Međuvlasnički ugovor
  5. Ugovor
  6. Ugovor o darovanju
  7. Ugovor o darovanju za slučaj smrti
  8. Ugovor o diobi
  9. Ugovor o diobi bračne stečevine
  10. Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju
  11. Ugovor o doživotnom uzdržavanju
  12. Ugovor o kreditu
  13. Ugovor o kupoprodaji /Kupoprodajni ugovor
  14. Ugovor o kupoprodaji s pravom prvokupa
  15. Ugovor o najmu 
  16. Ugovor o ortaštvu (ortački ugovor)
  17. Ugovor o osnivanju prava građenja
  18. Ugovor o osnivanju prava služnosti
  19. Ugovor o pripajanju
  20. Ugovor o prodaji stana na kojem postoji stanarsko pravo
  21. Ugovor o raskidu ugovora
  22. Ugovor o raspodjeli imovine za života
  23. Ugovor o unosu stvari i nekretnina u temeljeni kapital
  24. Ugovor o uređenju odnosa između bračnih drugova
  25. Ugovor o zakupu
  26. Ugovor o zamjeni nekretnina
  27. Rješenje
  28. Rješenje o dosudi
  29. Rješenje o izvlaštenju
  30. Rješenje o nasljeđivanju
  31. Rješenje o ovrsi
  32. Rješenje o povratu imovine
  33. Rješenje o razvrgnuću suvlasničke zajednice nekretnina
  34. Rješenje o urbanoj komasaciji
  35. Brisovno očitovanje
  36. Izjava o odricanju
  37. Izvadak iz matice rođenih / Rodni list
  38. Izvadak iz matice umrlih /Smrtni list
  39. Izvadak iz matice vjenčanih/ Vjenčani list
  40. Izvadak iz sudskog registra
  41. Povijesni izvadak iz sudskog registra
  42. Nagodba
  43. Očitovanje volje
  44. Potvrda o amortizaciji
  45. Presuda
  46. Punomoć
  47. Sporazum radi osiguranja novčane tražbine
  48. Sporazum radi osiguranja novčane tražbine prijenosom prava vlasništva na nekretnini
  49. Sudska nagodba
  50. Suvlasnički sporazum
  51. Tabularna izjava
  52. Tužba
  53. Uvjerenje o prebivalištu
  54. Zaključak
  55. Zaključak o prodaji
  56. Ostale isprave

U slučaju kada je zgrada već evidentirana u postojećem katastarskom operatu (tlocrtni  gabariti na katastarskom planu ne smiju odstupati od stvarnih) nije potrebno prilagati  nikakvu dokumentaciju, već je dovoljno potpisati “izvješće o zgradi“ koje ćete dobiti prilikom termina obilježavanja. Ukoliko će se katastarskom izmjerom zgrada po prvi puta evidentirati u katastarskom operatu, stranka je dužna priložiti: 

1. Uporabnu dozvolu

2. Rješenje o izvedenom stanju

3. ostale isprave iz čl. 175. Zakona o gradnji (ako su izdane prije 01.01.2014.)

Budući da se katastarskom izmjerom izrađuje novi digitalni katastarski plan njime će se registrirati sve nove dogovorno ustanovljene promjene međa, koje su rezultat novih dogovornih nagodbi, dioba, zamjena, neevidentiranih kupoprodaja i nasljeđivanja. Sve ovo bit će evidentirano samo između ili od legitimnih nositelja prava na zemljištu te uz propisno obilježene granice.

Zemljišnoknjižni referenti u postupku javnog izlaganja izrađuju nove ZK uloške s podacima  o k.č. i nositeljima prava koji odražavaju stvarno stanje. Nakon izrade svih uložaka za  katastarsku općinu za koju se provela izmjera, predsjednik suda ili sudac kojega za to ovlasti predsjednik suda, donosi odluku o otvaranju nove zemljišne knjige i zatvaranju stare, a istovremeno Središnji ured DGU-a  donosi odluku o stavljanju novog katastarskog operata u službenu uporabu, čime je  postupak katastarske izmjere i službeno završen.

Sa katastarskim izmjerama započelo se desetak godina prije nego što se u javnosti počelo  govoriti o uvođenju poreza na nekretnine i ovi postupci nemaju nikakve veze sa uvođenjem spomenutog poreza. Sređeni zemljišnoknjižni podaci nisu jedini preduvjet za uvođenje spomenutog poreza, te za isti već postoje razrađeni modeli oporezivanja koji ne uvjetuju sređene zemljišnoknjižne podatke.

Copyright © 2023 Državna geodetska uprava.